• Pčelari nisu zadovoljni sezonom, klimatske promene utiču na pčele

    Sezona za pčelare je završena, a pčelari bi vrlo rado ovu godinu zaboravili. Ni prošla godina, što se tiče prinosa meda, nije bila sjajna, ali ova je podbacila u gotovo svim pašama.   – Bagremovog meda mislim da nema niko, a ko ga ima – u pitanju su male količine, jer bagremove paše skoro da […]

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
    Pčelari nisu zadovoljni sezonom, klimatske promene utiču na pčele

    Sezona za pčelare je završena, a pčelari bi vrlo rado ovu godinu zaboravili. Ni prošla godina, što se tiče prinosa meda, nije bila sjajna, ali ova je podbacila u gotovo svim pašama.

     

    – Bagremovog meda mislim da nema niko, a ko ga ima – u pitanju su male količine, jer bagremove paše skoro da i nije bilo zbog lošeg vremena – kaže za portal zrenjaninski.com jedan od najmlađih zrenjaninskih pčelara Nikola Momirov. – Lipa je bila nešto bolja, a suncokret je opet podbacio. Ne toliko što je paša bila loša, nego su pčele posle lošeg početka bile iscrpljene, nisu bile u formi – objašnjava Momirov.

     

    Pročitajte još: Paradajz se poslednjih dana može pazariti po nižoj ceni

     

    Klimatske promene pčele itekako osećaju.

     

    – Pčele vole „čista“ godišnja doba. Kad je zima da je zima, kad je leto da je leto. Mi to već godinama nemamo. Blage zime, visoke temperature u martu, a onda uslede kišovit i hladan maj i jun. Za pčele u formi i dobar med potrebno je da se ispune dva uslova: temperatura i vlaga. Temperature su bile neujednačene, a vlage je bilo previše. Ovog leta noći su, iako se mnogi neće složiti, za pčele bile hladne. Ili, naiđe tropski talas sa 40 stepeni, pa posle nekoliko dana zahlađenje, sa 20 stepeni manje. To je za pčele pogubno – ističe Nikola.

     

    Pčelari imaju zamerke na cenu meda

     

    Ovogodišnji med nije onako dobar, kako su potrošači navikli.

     

    – Nešto je ređi, jer je u proseku bilo previše vlage – ističe Momirov.

     

    Cena meda u maloprodaji možda će malo porasti, ali ono na šta pčelari imaju najviše primedbi je izvozna cena. Ona se kreće oko dva evra za kilogram, bilo meda, ne bilo.

     

    – To je mala cena za ovakve godine, ali je nemoguće postići višu – napominje naš sagovornik. – S tom cenom, koja vrlo često bude i malo niža od dva evra, proizvodnja meda se ne isplati – kategoričan je Nikola Momirov.

     

    On zaključuje da je pitanje koliko će pčelara, ako ovako loše godine i niska cena budu učestale, odustati od medarenja.

     

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
  • Prijavite se na naš newsletter i jedanput nedeljno najvažnije vesti iz Zrenjanina i okoline stizaće na vašu e-mail adresu.

    Komentari 0

    Napiši komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *


    NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 96H

    Ostalo iz kategorije Poljoprivreda