• PROZOR U PROŠLOST: Život u gradu tridesetih godina prošlog veka

    Tridesetih godina prošlog veka naš grad, Veliki Bečkerek, imao je oko 32.000 stanovnika. Po svojoj nacionalnoj strukturi stanovništvo je bilo veoma šaroliko. To pokazuje da je naš grad bio širom otvoren za namernike svih nacionalnih boja, koji su se lako uklapali u naprednu i gostoljubivu celinu. Po nacionalnoj strukturi, najviše je bilo Srba, a zatim […]

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
    PROZOR U PROŠLOST: Život u gradu tridesetih godina prošlog veka

    Tridesetih godina prošlog veka naš grad, Veliki Bečkerek, imao je oko 32.000 stanovnika. Po svojoj nacionalnoj strukturi stanovništvo je bilo veoma šaroliko. To pokazuje da je naš grad bio širom otvoren za namernike svih nacionalnih boja, koji su se lako uklapali u naprednu i gostoljubivu celinu. Po nacionalnoj strukturi, najviše je bilo Srba, a zatim Mađara, Nemaca, Jevreja, Rusa, pa Bugara, Francuza, Italijana i drugih.

     

    Najveći broj stanovnika bavio se zemljoradnjom i stočarstvom, a zatim zanatstvom, trgovinom i ostalim zanimanjima. Kako se stanovništvo bavilo pretežno zemljoradnjom, najviše se proizvodilo poljoprivrednih proizvoda: pšenice, kukuruza, ječma, ovsa, kao i povrća.

     

    Znatne prihode grad je dobijao i od stočarstva. U Banatu, a i šire, bio je veoma poznat stočni vašar u Velikom Bečkereku. Na njemu je promet različite vrste stoke, konja i svinja bio izuzetno visok.

     

    Viškovi različite vrste poljoprivrednih i stočarskih proizvoda predstavljali su glavne artikle za izvoz. Iz našeg grada uglavnom se izvozilo za Austriju, Nemačku, Italiju i Švajcarsku i to: oko 12.000 vagona pšenice, oko 20.000 vagona kukuruza, 1.000 grla konja, 30 vagona živine, 15.000.000 jaja, 2.000 svinja, oko 1.100 metričkih centi svinjske masti, ali i drugih proizvoda. Izvozu poljoprivrednih proizvoda pogodovale su i povoljne carine, koje su stimulisale izvoz.

     

    Pročitajte još: PROZOR U PROŠLOST: „Noćne dame“ Velikog Bečkereka

     

    Pored zemljoradnje i stočarstva, u gradu je bilo razvijeno i zanatstvo. Zanatstvom se bavilo oko 2.000 gradskih stanovnika. Glavne zanatske grane bile su: krojačka sa oko 160 radnji, mesarska sa oko 74 radnje, frizersko – berberska sa oko 73 radnje, cipelarska sa oko 100 radnji, a zatim slede: pekarske, papudžijske, stolarske, užarske, saračke, lončarske… Pored ovih, bilo je zanata sa malim brojem radnji od 1 – 3: karucarske, kolačarske, četkarske i druge.

     

    Tridesetih godina postojalo oko 650 različitih trgovačkih radnji

     

    I trgovina je bila veoma razvijena. U gradu je bilo oko 650 različitih trgovačkih radnji. Najviše je bilo radnji sa mešovitom robom, ali bilo je i trgovačkih radnji sa špecerajskom robom, kolonijalnom, manufakturnom zanatskom i druge.

     

    Sve do Drugog svetskog rata naš grad se razvijao, uglavnom kao poljoprivredno – zanatski i trgovački centar, da bi posle oslobođenja izrastao u jedan od najvećih industrijskih centara bivše Jugoslavije.

     

    Za portal zrenjaninski.com piše istoričarka Nada Boroš

     

    Prijavite se na naš newsletter i jedanput nedeljno najvažnije vesti iz Zrenjanina i okoline stizaće na vašu e-mail adresu.

     

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
  • Prijavite se na naš newsletter i jedanput nedeljno najvažnije vesti iz Zrenjanina i okoline stizaće na vašu e-mail adresu.

    Komentari 1

    1. KAKAV POLOŽAJ OVOG MLINA!
      Sa jedne strane pruga i drum, sa druge, Begej-transport za celi svet!!!
      BILO!
      Sada, pruga zarasla-ne koriste je, Begej su NAŠI DILETANTSKI RUKOVODIOCI pretvorili u zapušteno jezero, a, drum zakrčuju veliki teretnjaci, često do „putnikova“!!!
      Blago nama!
      Pozdrav!

    Napiši komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *


    NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 96H

    Ostalo iz kategorije Društvo