• Brojne umetničke skulpture trpe različite procese stečaja i privatizacije

    Izložba „Umetnost za sve: Sinteza u Zrenjaninu i okolini“, koja je otvorena sinoć u Savremenoj galeriji Zrenjanin i koja traje do 22. juna, predstavlja udruživanje likovne umetnosti i radne i životne sredine. Na izložbi, koja ujedno i objašnjava kakvu je ulogu u svemu tome imala Savremena galerija Zrenjanin, predstavljene su skulpture iz njenog fonda i […]

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
    Brojne umetničke skulpture trpe različite procese stečaja i privatizacije

    Izložba „Umetnost za sve: Sinteza u Zrenjaninu i okolini“, koja je otvorena sinoć u Savremenoj galeriji Zrenjanin i koja traje do 22. juna, predstavlja udruživanje likovne umetnosti i radne i životne sredine. Na izložbi, koja ujedno i objašnjava kakvu je ulogu u svemu tome imala Savremena galerija Zrenjanin, predstavljene su skulpture iz njenog fonda i fotografije skulptura koje su postavljene u krugu zrenjaninskih fabrika i ustanova. Autor tih fotografija je poznati zrenjaninski fotograf Jovan Njegović Drndak.

     

    – Tokom više od trideset godina stvarana je u Vojvodini, ali i u Jugoslaviji, javna umetnost koja je bila reprezent razvoja samoupravnog socijalizma. On je podjednako razvijao kako privredu i industriju tako i kulturu i umetnost. Zapravo, sprovođena je jedna modernizacija društva u cilju obnove građanskog života – rekla je na otvaranju izložbe viša kustoskinja Slavica Žarković.

     

    PROČITAJTE JOŠ: Dario osvojio drugu nagradu na Beogradskom festivalu harmonike

     

    Prva inicijativa za realizaciju skulpture u slobodnom prostoru verovatno je usledila nakon prve izložbe radova nastalih u ečanskoj koloniji, realizovane oktobra 1956. godine. Tada se u katalogu izložbe našla skulptura Jovana Soldatovića „Dečak i srna“. Ova skulptura, zajedno sa još jednom skulpturom Jovana Soldatovića pod nazivom „Konj“, danas se nalazi u parku Gradske kuće u Zrenjaninu.

     

    – U parku Kaštela u Ečki 1968. je postavljena skulptura Tatjane Stefanović Zarin „Žena“. Nju je Savremenoj galeriji Zrenjanin poklonio Kombinat „Servo Mihalj“. Inače, u nekadašnjem kombinatu se nalazi fontana sa skulpturom vajara Ilije Kolarovića iz 1958. godine – istakla je Žarković.

     

    izložba umetnost za sve

     

    Umetnička dela u krugu „Šinvoza“

     

    U izveštaju o radu Savremene galerije Zrenjanin iz 1975. između ostalog se navodi da je tokom te godine u koloniji u Ečki, pored slikara, boravilo i šest vajara. Oni su izrađivali umetnička dela u „Metindu“, odnosno „Šinvozu“. Žiri je odlučio da se u prostoru oko završenog objekta „Metinda“ realizuju četiri dela. U pitanju su radovi Tomislava Kauzlarića, Milije Nešića i dve fontane Milorada Tepavca.

     

    Danas se u krugu „Šinvoza“ nalaze samo dve skulpture. Ne zna se tačno kada su fontane uklonjene.

     

    – Tokom novembra 1975. godine, upravnik Savremene galerije Zrenjanin Zdravko Mandić se obratio zrenjaninskom „Žitoproduktu“, sa predlogom da postane pokrovitelj jedne izložbe. Najverovatnije je da je kao produkt ove saradnje nastala fontana Aleksandra Zarina pod nazivom „Fontana života“ 1977. godine. Nažalost, nema dokumentacije koja bi potkrepila ovu tvrdnju konkretnije. Nema ni dokumentacije koja bi rasvetlila povode za nastanak skulpture za fontanu „Žena koja pliva“ Antona Kraljića iz 1978. godine, u krugu nekadašnje fabrike tepiha „Proleter“, i skulpture „Žar ptica“ Nandora Glida iz 1979. godine, ispred zgrade nekadašnjeg NIS – Naftagasa. Ispred ove zgrade se nalazi i jedna skulptura Jovana Soldatovića za koju se ne zna kada je nastala – rekla je Žarković.

     

    izložba umetnost za sve

     

    Proces modernizacije radničkog društva

     

    Prema njenim rečima, uvođenjem savremene umetnosti odnosno skulptura u javne prostore, naročito prostore namenjene fabrikama i radnicima, sprovođen je jedan proces modernizacije radničkog društva, ali i samog grada Zrenjanina. On se paralelno odvijao sa modernizacijom same industrije.

     

    Pratite portal zrenjaninski.com i na Instagramu

     

    – Na ovaj način umetnost je postajala dostupna svima. Mogla je da doprinese poboljšanju kvaliteta života ljudi u čijem se okruženju nalazi. Nije više pripadala samo intelektualnoj eliti. To je naročito pogodovalo ideji besklasnog socijalističkog društva. Danas je veći deo ovih skulptura u Zrenjaninu i okolini prepušten da trpi različite tranzicione procese stečaja i privatizacije. Zato se nadamo da će ova izložba podstaći nove vlasnike i nadležne institucije da sačuvaju kulturno nasleđe koje ovaj grad poseduje – zaključila je Slavica Žarković.

     

    Prijavite se na naš newsletter i jedanput nedeljno najvažnije vesti iz Zrenjanina i okoline stizaće na vašu e-mail adresu.

     

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
  • Prijavite se na naš newsletter i jedanput nedeljno najvažnije vesti iz Zrenjanina i okoline stizaće na vašu e-mail adresu.

    Komentari 0

    Napiši komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *


    NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 96H

    Ostalo iz kategorije Kultura