Potrošnja meda po glavi stanovnika kod nas je i dalje vrlo mala
Ovogodišnja proizvodnja meda i pčelinjih proizvoda u granicama je proseka. Domaća proizvodnja je u stanju da podmiri potrebe stanovništva, jer prosečni građanin Srbije godišnje konzumira između 400 i 600 grama meda i pčelinjih proizvoda. – Potrošnja meda po glavi stanovnika je i dalje vrlo mala. Mi nemamo tu takozvanu „kulturu meda“. Možda se nešto […]
Podeli vest:
Ovogodišnja proizvodnja meda i pčelinjih proizvoda u granicama je proseka. Domaća proizvodnja je u stanju da podmiri potrebe stanovništva, jer prosečni građanin Srbije godišnje konzumira između 400 i 600 grama meda i pčelinjih proizvoda.
– Potrošnja meda po glavi stanovnika je i dalje vrlo mala. Mi nemamo tu takozvanu „kulturu meda“. Možda se nešto promeni u ovoj godini pandemije, to ćemo tek videti – kaže za portal zrenjaninski.com Radomir Vlačo, predsednik Saveza pčelarskih organizacija Vojvodine.
PROČITAJTE JOŠ: Javni izvršitelji rasprodaju poljoprivredno zemljište u srednjem Banatu
Cena meda gotovo da je ostala ista u odnosu na prošlu godinu. Nešto je skuplji bagremov med, čija se cena kreće od 900 do 1.100 dinara, dok je livadski, cvetni i lipov i dalje od 600 do 800 dinara.
– Na cenu bagremovog meda uticala je nešto viša cena otkupa. Ostali med otkupljuje se po ceni od 2,5 evra po kilogramu. To nije dovoljno ni da se pokriju troškovi, pa u ovom trenutku na veliko med prodaje samo ko mora – smatra Vlačo.
Veliki problem plasiranje proizvoda
Pčelarima će ove godine veliki problem u plasiranju proizvoda predstavljati činjenica da najveći broj tradicionalnih manifestacija niti je bio, niti će biti održan.
– Pčelari sa svojim proizvodima učestvuju na svim manifestacijama sajamskog tipa. To je prilika ne samo da prodaju svoje proizvode, nego i da upoznaju svoje potencijalne kupce sa blagodetima meda. Ove godine je sve to izostalo a, kako stvari stoje, ničega neće ni biti do proleća. Pčelarima tako ostaje da se orijentišu na drugačiji vid plasiranja svojih proizvoda – objašnjava Vlačo.
Pčele su već u košnicama i većih aktivnosti do proleća za pčelare nema.
– Posle trovanja pčela ovog leta, ostaje nada da će zima biti blaga i da će omogućiti pčelama da se oporave i uspešno izvrše „smenu generacija“ u košnicama. Bilo bi jako dobro da zima ne bude hladna i da se pčele u košnicama oporave od stresa koje su imale zbog trovanja. A slučajeva trovanja bilo je mnogo – ističe Vlačo.
Prijavite se na naš newsletter i jedanput nedeljno najvažnije vesti iz Zrenjanina i okoline stizaće na vašu e-mail adresu.
Podeli vest:
