• Počela žetva kukuruza: Zbog dugotrajne suše prinosi vrlo slabi

    U atarima na teritoriji Srednjobanatskog okruga počela je ovogodišnja žetva kukuruza. Kukuruz se bere sa njiva koje su trpele dugotrajnu sušu.   – Obrao sam 80 odsto kukuruza u atarima Lazareva, Zlatice i Banatskog Despotovca. Prosečno sam imao ispod sedam tona kukuruza po hektaru, što je daleko ispod očekivanog prinosa. U normalnim godinama prinos bude […]

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
    Počela žetva kukuruza: Zbog dugotrajne suše prinosi vrlo slabi

    U atarima na teritoriji Srednjobanatskog okruga počela je ovogodišnja žetva kukuruza. Kukuruz se bere sa njiva koje su trpele dugotrajnu sušu.

     

    – Obrao sam 80 odsto kukuruza u atarima Lazareva, Zlatice i Banatskog Despotovca. Prosečno sam imao ispod sedam tona kukuruza po hektaru, što je daleko ispod očekivanog prinosa. U normalnim godinama prinos bude oko 8,5 tona, što znači da je rod umanjen za najmanje 20 odsto. Na nekim njivama i više. Ima poljoprivrednika koji su kukuruz brali u poslednjoj nedelji avgusta, što ne pamtim da se skoro dogodilo. Kukuruz, vlažnosti 14 procenata, prodao sam po ceni od 16 dinara. Jednom rečju, ni da se pokriju troškovi – kaže za portal zrenjaninski.com poljoprivredni proizvođač Marko Renovica.

     

    PROČITAJTE JOŠ: Ni roda ni cene: Prosečan rod suncokreta daleko ispod očekivanja

     

    Da je situacija loša, potvrđuje i Ištvan Vereš iz Zemljoradničke zadruge „Agrosoj“ iz Neuzine.

     

    – Već nekoliko dana naši zadrugari beru kukuruz. To su oni poljoprivrednici koji ga smeštaju u kotarke, za stočnu ishranu. Prinos je vrlo slab. Sledeće nedelje počeće kombajniranje većih površina. Neuzinski, kao ni atar Jarkovca, nije dobio dovoljnu količinu kiše. Rana berba i slabiji prinos posledica su suše – ističe Vereš.

     

    U nekim delovima na teritoriji okruga palo je više kiše. Neujednačena količina padavina karakteristika je ovog leta. Tamo gde je bilo više kiše, žetva kukuruza počeće kasnije i prinos će sigurno biti bolji.

     

    Ovih dana počelo je i vađenje šećerne repe. Repa će, izgleda, onim proizvođačima koji su je sejali, biti slamka spasa.

     

    – Ovo što smo do sada uradili obećava. Prinos je 50 tona po hekatru plative repe. Kako bude odmicala setva, i prinos i kvalitet biće sve bolji – ističe Renovica, koji je repom ove godine zasejao 100 hektara.

     

    Prijavite se na naš newsletter i jedanput nedeljno najvažnije vesti iz Zrenjanina i okoline stizaće na vašu e-mail adresu.

     

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
  • Prijavite se na naš newsletter i jedanput nedeljno najvažnije vesti iz Zrenjanina i okoline stizaće na vašu e-mail adresu.

    Komentari 0

    Napiši komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *


    NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 96H

    Ostalo iz kategorije Poljoprivreda