• Ovako danas izgleda Sandićeva kuća, spomenik kulture od velikog značaja

    Dok je čekala da prethodne i sadašnje vlasti iskažu volju za obnovom, reše imovinsko – pravne odnose i obezbede novac za njenu rekonstrukciju, Sandićeva kuća, inače spomenik kulture od velikog značaja, potpuno se urušila.   Sa rodne kuće znamenitog Zrenjaninca Aleksandra Sandića, književnika i pisara Vuka Stefanovića Karadžića, pre nekoliko godina skinuta je spomen ploča, […]

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
    Ovako danas izgleda Sandićeva kuća, spomenik kulture od velikog značaja

    Dok je čekala da prethodne i sadašnje vlasti iskažu volju za obnovom, reše imovinsko – pravne odnose i obezbede novac za njenu rekonstrukciju, Sandićeva kuća, inače spomenik kulture od velikog značaja, potpuno se urušila.

     

    Sa rodne kuće znamenitog Zrenjaninca Aleksandra Sandića, književnika i pisara Vuka Stefanovića Karadžića, pre nekoliko godina skinuta je spomen ploča, a oko fasade sa ulične strane postavljena je zaštitna ograda, iz bezbedonosnih razloga. To je učinjeno po nalogu komunalne inspekcije, jer je zaključeno da je objekat sklon padu.

     

    Pošto u međuvremenu ništa nije učinjeno da bi se sačuvao objekat na Karađorđevom trgu, krov se potpuno urušio. Sada je pitanje da li uopšte postoji mogućnost njegove obnove.

     

    PROČITAJTE JOŠ: Ovonedeljna preporuka: “House” ima nešto specijalno u svojoj ponudi

     

    Umesto spomenika kulture od velikog značaja, kuća je postala spomenik nebrige društva prema svojoj istoriji i kulturi.

     

    sandićeva kuća

     

    Izrada replike kao jedno od mogućih rešenja

     

    Zamenik gradonačelnika Zrenjanina Saša Santovac je svojevremeno izjavio da se o daljoj sudbini Sandićeve kuće vode konsultacije sa zrenjaninskim Zavodom za zaštitu spomenika kulture, i da su moguće dve varijante rešenja.

     

    PROČITAJTE JOŠ: Zgrada preduzeća “Medivet” uskoro bi mogla da dobije novu namenu

     

    – Jedno je obnova kuće, ako Zavod podrži takvo rešenje kao moguće, a drugo je rušenje i izrada replike rodne kuće Aleksandra Sandića. Paralelno sa tim mora da se iznađe rešenje da objekat i zemljište na kojoj se kuća nalazi pređu iz privatne u državnu svojinu. Tu na scenu stupa republika, jer Grad nema pravnog osnova da daje sredstva za tu namenu – izjavio je ranije Santovac.

     

    Za sada, međutim, nema informacija šta je dalja sudbina kuće podignute davne 1790. godine.

     

    Sandićeva kuća je, inače, jedan od retkih primera koji ukazuju na način građenja stambenih prostorija krajem 18. veka. Predstavlja tipičnu panonsku kuću iz vremena kada ona još ne dobija trem kao opšte obeležje i stoga ima veliki značaj u sagledavanju razvoja stambenih objekata na ovom prostoru. Građena je od naboja i ima krov na dve vode pokriven trskom sa naglašeno isturenom strehom duž dvorišne strane.

     

    Pratite portal zrenjaninski.com i na Instagramu

     

    Njen vlasnik Aleksandar Sandić (1836-1908) bio je književnik i pisar Vuka Stefanovića Karadžića. Studirao je pravo i slovensku filologiju u Beču. Bio je profesor gimnazije u Sremskim Karlovcima i Novom Sadu i učestvovao u radu Matice srpske i novosadskog Srpskog narodnog pozorišta. Preveo je desetak pozorišnih komada, proučavao staru srpsku književnost i bavio se publicistikom.

     

    sandićeva kuća

     

    Prijavite se na naš newsletter i jedanput nedeljno najvažnije vesti iz Zrenjanina i okoline stizaće na vašu e-mail adresu.

     

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
  • Prijavite se na naš newsletter i jedanput nedeljno najvažnije vesti iz Zrenjanina i okoline stizaće na vašu e-mail adresu.

    Komentari 3

    1. Cim se skroz urusi, neko ce da kupi plac i pravi stanove. Verovatno to i cekaju posto je dobra lokacija. Sramota za sve na vlasti koji su bili i sada su….

    2. Slika i prilika pre svega građana Zrenjanina, a onda i svih vlasti koje su birali.
      Od 1987. kada je urađena magistrala kroz centar grada, umesto da se još tada izgradi obilaznica, kada je ekonomska moć grada bila daleko veća. Zatim, rasparčavanje Begeja u vidu 3 jezera, u strogom centru grada, izgradnja Vojvođanske banke sa lokalima i parkingom ispod, kraj obale Begeja kod pešačkog mosta, koje se pretvorilo u gradsko ruglo i u javni WC itd. itd., pokazuju svest, nesposobnost, primer za korupciju, izgradnju bez ikakvog srtučnog planiranja, uništavanje javnog dobra, gradskih otaca ovoga grada počev još od vremena SFRJ.
      Ne vidi se svetlo na kraju tunela.

    3. Moje pitanje je koja je vrednost kuce?
      To sto je neko ziveo u njoj ne predstavlja vrednost samo po sebi. Slicnih kuca radjenih od naboja i cerpica ima jos uvek puno po nasim selima, i cak su u relativno dobrom stanju.

    Napiši komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *


    NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 96H

    Ostalo iz kategorije Grad