• Članice Sindikata prosvetnih radnika Banata ukazale na tešku situaciju u prosveti

    Članice Sindikata prosvetnih radnika Banata Snežana Boldižar, Olgica Rakić i Aleksandra Mažić govorile su danas o aktuelnim problemima u prosveti.   Mažić je na konferenciji za novinare, održanoj u Zrenjaninu, kazala da pomoćni, ali i administrativni radnici u školama danas zarađuju minimalac, a neki čak ni to, pa im država dotira do iznosa minimalne zarade. […]

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
    Članice Sindikata prosvetnih radnika Banata ukazale na tešku situaciju u prosveti

    Članice Sindikata prosvetnih radnika Banata Snežana Boldižar, Olgica Rakić i Aleksandra Mažić govorile su danas o aktuelnim problemima u prosveti.

     

    Mažić je na konferenciji za novinare, održanoj u Zrenjaninu, kazala da pomoćni, ali i administrativni radnici u školama danas zarađuju minimalac, a neki čak ni to, pa im država dotira do iznosa minimalne zarade.

     

    PROČITAJTE JOŠ: Opšta bolnica u Zrenjaninu će po prvi put imati magnetnu rezonancu

     

    – Istovremeno, profesori i nastavnici sa visokom školskom spremom imaju platu 70.000 dinara, što je odnos 1:2. Ne omalovažavajući ničiji rad, smatramo da je to mali raspon. Jedan od naših zahteva Vladi i nadležnom ministarstvu je da se on promeni u 1:3. Obećanja o platnim razredima datiraju od 2016. a sada je njihovo uvođenje odloženo za 2025. godinu – rekla je Aleksandra Mažić.

     

    Ona je dodala da je to samo jedan od zahteva sindikata.

     

    – Prosvetnim radnicima sedam godina nije isplaćena Svetosavska nagrada u iznosu od 5.000 dinara. Tu su i dugovi države za neisplaćene regrese i tople obroke. Pred sudovima se vodi veliki broj sporova u kojima su zaposleni u prosveti tužili državu i država redom gubi te sporove. Samo u našoj školi, po tužbama 12 zaposlenih, država bi trebalo da isplati blizu dva i po miliona dinara, i to bez kamata. Niko još novac nije dobio – rekla je Mažić.

     

    Niske plate nisu jedni problem zaposlenih u prosveti, pre svega, profesora.

     

    – Svake godine se u školama uvode novi obrazovni profili, a da za njih nisu obezbeđeni udžbenici. Priprema za nastavu traje duplo duže, jer su profesori primorani da se snalaze. U školama, kakva je Elektrotehnička i građevinska škola „Nikola Tesla“ u Zrenjaninu, u kojoj obrazujemo informatičare, nema dovoljno računara, pa nam često izlazak iz zbornice izgleda kao igra vrućih stolica. Ko prvi stigne do kabineta, imaće čas za računarima. Ko ne stigne, sleduju mu table i kreda – istakla je Olgica Rakić.

     

    Prema njenim rečima, najviše opreme stigne od donacija lokalnih firmi i na tome su u školi zahvalni. Ali – to nije sistemsko rešenje.

     

    U mnogim školama odeljenja prevelika

     

    Rečeno je i da su u mnogim školama odeljenja prevelika i da imaju između 26 i 30 učenika.

     

    – Kada u odeljenju imate decu koja pohađaju nastavu po IOP-u, nemoguće je održati kvalitet nastave. Posebno su oštećeni talentovani učenici, za koje nikada kao profesor nemate vremena. Vrlo često su najbolji đaci asistenti u nastavi. To je jedan od naših zahteva – da se smanji broj učenika u odeljenju – istakla je Snežana Boldižar.

     

    Pratite portal zrenjaninski.com i na Instagramu

     

    Članice Sindikata prosvetnih radnika Banata su na kraju pozvale građane da izađu na izbore 3. aprila i da zaokruže obrazovanje.

     

    Prijavite se na naš newsletter i jedanput nedeljno najvažnije vesti iz Zrenjanina i okoline stizaće na vašu e-mail adresu.

     

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
  • Prijavite se na naš newsletter i jedanput nedeljno najvažnije vesti iz Zrenjanina i okoline stizaće na vašu e-mail adresu.

    Komentari 4

    1. Katastrofa. Niko ne sluša prosvetne radnike ‘na terenu’. Uvode neke svoje ‘reforme’ koje nikome i ničemu ne služe. Štaviše, uvode i neke novine koje direktno štete svim učesnicima u obrazovanju. Bez dobrog, kvalitetnog i ozbiljnog obrazovanja, kohe sprovode najbolji među nama, nema ni prosperiteta društva. Naravno, to nam je svima jasno, al’ niko baš ne mari. Posledice lošeg i nekvalitetnog rada u obrazovanju već osećamo svi, a tek ćemo ga osetiti.

    Napiši komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *


    NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 96H

    Ostalo iz kategorije Društvo