• Hidrokompleksi Klek i Srpski Itebej vredni objekti industrijskog nasleđa

    Vojvodina predstavlja svojevrsni muzej hidrotehničkog nasleđa pod otvorenim nebom. Površina od 21.506 kvadratnih metara, sa oko 20.000 kilometara kanalske mreže, 600 kilometara plovnih kanala i mnoštvom ustava, prevodnica i crpnih stanica od istorijskog značaja, pokazuje da cela Vojvodina predstavlja veliku izložbu vodoprivrednog i hidrotehničkog nasleđa.   U Javnom vodoprivrednom preduzeću „Vode Vojvodine“ kažu da je […]

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
    Hidrokompleksi Klek i Srpski Itebej vredni objekti industrijskog nasleđa

    Vojvodina predstavlja svojevrsni muzej hidrotehničkog nasleđa pod otvorenim nebom. Površina od 21.506 kvadratnih metara, sa oko 20.000 kilometara kanalske mreže, 600 kilometara plovnih kanala i mnoštvom ustava, prevodnica i crpnih stanica od istorijskog značaja, pokazuje da cela Vojvodina predstavlja veliku izložbu vodoprivrednog i hidrotehničkog nasleđa.

     

    U Javnom vodoprivrednom preduzeću „Vode Vojvodine“ kažu da je ova pokrajina oduvek bila jedna od najplodnijih močvarnih površina u Evropi. To je rezultat složenih aktivnosti u oblasti hidrotehničkog inženjeringa koje su se sprovodile kroz vekove.

     

    PROČITAJTE JOŠ: Otkriven novi gnezdeći par izuzetno retkog orla krstaša!

     

    „Prvi kanali su izgrađeni na početku 18. veka. Do tada, reke su nemilosrdno plavile plodno zemljište pretvarajući ga u ritove i močvare. Kanalska mreža koja je povezivala Dunav i Tisu proširena je za vreme Industrijske revolucije u 19. veku i na taj način usmerila razvoj cele zajednice“, navode u JVP „Vode Vojvodine“.

     

    Na kanalima Hidrosistema Dunav-Tisa-Dunav danas postoje veoma vredni i dobro očuvani objekti industrijskog nasleđa. Oni predstavljaju potencijalne turističke atrakcije. Među njima se neki nalaze i u srednjem Banatu, a to su hidrokompleksi Klek i Srpski Itebej.

     

    hidrokompleksi klek i srpski itebej
    Foto: JVP „Vode Vojvodine“

     

    Jedan od drugog udaljeni 31,4 kilometra

     

    „U pitanju su skoro identični hidročvorovi na kanalu Begej, koji u okviru svojih struktura imaju i ustave i prevodnice. Jedni su od nekoliko dobro očuvanih hidrotehničkih struktura iz vremena vladavine Austrougarske monarhije. Oba su izgrađena 1914. godine pred Prvi svetski rat, kao deo izgradnje kanala Begej od ušća Tise do Temišvara“, objašnjavaju u „Vodama Vojvodine“.

     

    Tim povodom, sedam identičnih hidrokompleksa je izgrađeno od Titela do Temišvara u periodu od 1910. do 1914. Tri objekta su podignuta u Rumuniji i četiri u Vojvodini. Druga dva hidrokompleksa u Vojvodini nalaze se u Knićaninu i Ečki, ali nisu tako dobro očuvana i funkcionalna.

     

    „Dobro očuvani hidrokompleksi Klek i Srpski Itebej nalaze se 31,4 kilometra jedan od drugog na plovnom putu kanala Begej. Glavni zadatak obe ustave je bio održavanje nivoa vode u kanalu sa niskim i srednjim proticajem na nivou potrebnom za plovidbu brodova kapaciteta do 650 tona. Otvori ustave su širine 22,5 metara na oba hidrokompleksa. Nivo vode reguliše se sistemom Poire – tablastim zatvaračima u ramovskoj konstrukciji. U okviru oba objekta postoje identična administrativna zgrada, skladišta i čuvarska kućica“, navode u JVP „Vode Vojvodine“.

     

    Međutim, postoje neke razlike između ova dva hidrokompleksa. Prevodnica Klek je rekonstruisana 1969. godine iz jednokomorne u dvokomornu prevodnicu, sa tri duple ustave. Iznad kanala i prevodnice se takođe nalazi i stari gvozdeni most iz 1912.

     

    Pratite portal zrenjaninski.com i na Instagramu

     

    Pored pomenutih, postoji još značajnih objekata hidrotehničkog nasleđa. Između ostalog, to je i crpna stanica Kumane iz 1895. godine.

     

    hidrokompleksi klek i srpski itebej
    Foto: JVP „Vode Vojvodine“

     

    Prijavite se na naš newsletter i jedanput nedeljno najvažnije vesti iz Zrenjanina i okoline stizaće na vašu e-mail adresu.

     

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
  • Prijavite se na naš newsletter i jedanput nedeljno najvažnije vesti iz Zrenjanina i okoline stizaće na vašu e-mail adresu.

    Komentari 2

    1. „Između ostalog, to je i crpna stanica Kumane iz 1895. godine“.
      SVA SREĆA, DA JE TA TZV. „KUMANAČKA PUMPA“, MALO „IZVAN PUTEVA“, UZVODNO OD TARAŠA, DOLMOM, OKO 5KM, U ČIJEM DVORIŠTU JE „BANATSKO KULTNO DRVO“-HRAST LUŽNJAK, STAR OKO 400 GODINA, MERIO NA 1M VISINE, OBIMA 7,31 METAR!!! TU SU I 4 PARNE MAŠINE, IZ 1895. KOJE SU POKRETALE 2 PUMPE. DOK JE TU BIO ČUVAR MAĐAR, MORAM TO DA NAPIŠEM, TU SU BILI , JOŠ I STARI KLUČEVI, A, KADA JE POSLE NJEGA, DOŠAO „NAŠ“, POKUŠALI SU DA POLUPAJU NEKE CEVI, VALJDA ZBOG PRODAJE, A, PORED SAMOG DRVETA JE DRŽAO KOZE!!! TUGA! SPECIJALNI REZERVAT PRIRODE, „OKANJ BARA“, BI TREBAO, AGRESIVNIJE DA REKLAMIRA TO MESTO, ALI, O NJEMU, DRUGOM PRILIKOM! POZDRAV IZ ELEMIRA!

    2. Za neupućene-znate li šta je pisalo na zgradi pivare???
      Pisalo je INDUSTRISKO NASLEĐE GRADA ZRENJENINA!!!!!!
      Ovaj grad je odavno izgubio industrisko nasleđe,samo se palšim da će izgubiti i svoj identitet.
      DI JE MOZAK-MISLITE O TOME

    Napiši komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *


    NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 96H

    Ostalo iz kategorije Srednji Banat