• Današnja Srpska Crnja prvi put se pominje još davne 1373. godine

    Srpska Crnja, selo na području srednjeg Banata, pripada grupi najstarijih naselja u Vojvodini. Selo je staro više od šest vekova i u svojoj dugoj istoriji često je menjalo stanovništvo. U njemu su od 1373. godine, kada se prvi put pominje, do danas, doseljavali se, živeli i odlazili Srbi, Mađari, Rumuni, Nemci, Romi i drugi narodi. […]

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
    Današnja Srpska Crnja prvi put se pominje još davne 1373. godine

    Srpska Crnja, selo na području srednjeg Banata, pripada grupi najstarijih naselja u Vojvodini. Selo je staro više od šest vekova i u svojoj dugoj istoriji često je menjalo stanovništvo. U njemu su od 1373. godine, kada se prvi put pominje, do danas, doseljavali se, živeli i odlazili Srbi, Mađari, Rumuni, Nemci, Romi i drugi narodi.

     

    U dokumentima Opštine Nova Crnja, na čijem se području nalazi Srpska Crnja, piše da se najpre sa jedne pustare doselilo 68 srpskih porodica, a zatim se naselje postepeno proširivalo.

     

    PROČITAJTE JOŠ: Da li ste znali ove podatke: Nova Crnja pripada grupi starijih banatskih sela

     

    U velikoj bici, koja je na ovom prostoru vođena 1696. između austrougarske vojske i Turaka, selo je skoro potpuno uništeno. Za relativno kratko vreme je ponovo obnovljeno srpskim življem.

     

    U 18. veku grof Čekonjić je ovde doselio Nemce i u manjem broju Mađare. Nemci su formirali novi deo naselja pod nazivom Nemačka Crnja, a Mađari su se naseljavali znatno južnije, formirajući naselje Mađarska Crnja – sadašnju Novu Crnju.

     

    Nemci se doseljavali u dva navrata

     

    Nemci su se doseljavali u dva navrata i njihov broj je znatno rastao.

     

    „Krajem Drugog svetskog rata i posle njegovog završetka došlo je do značajnih promena u sastavu stanovništva. Nemci su se iselili, a na njihovo mesto došlo je naše stanovništvo iz Bosanske Krajine. Najveća kolonizacija obavljena je decembra 1945. kada je naseljeno 396 porodica iz Bosanske Krajine. Krajišnici potiču iz okoline Ključa, Mrkonjić Grada, Bosanskog Novog, Sanskog Mosta, Bosanske Dubice, Bosanskog Petrovca i Bihaća“, navodi se u opštinskim dokumentima.

     

    U svojoj prošlosti naselje je nekoliko puta menjalo naziv. Prva naseobina na lokaciji sadašnje Srpske Crnje zvala se Staro Selište, zatim Černja, Crna Greda, pa Oleš ili Olaš, Srpska Crnja i, kao što je već pomenuto, jedan deo do završetka Drugog svetskog rata nosio je naziv Nemačka Crnja.

     

    Pratite portal zrenjaninski.com i na Instagramu

     

    U Srpskoj Crnji se 1832. godine rodio velikan naše književnost, slikar i izuzetni rodoljub Đura Jakšć. Njegova rodna kuća danas je pretvorena u spomen-muzej, gde se čuvaju sva prikupljena građa i dokumentacija o životu i radu ovog vrsnog pisca.

     

    Prijavite se na naš newsletter i jedanput nedeljno najvažnije vesti iz Zrenjanina i okoline stizaće na vašu e-mail adresu.

     

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
  • Prijavite se na naš newsletter i jedanput nedeljno najvažnije vesti iz Zrenjanina i okoline stizaće na vašu e-mail adresu.

    Komentari 0

    Napiši komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *


    NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 96H

    Ostalo iz kategorije Vesti Zrenjanin