Ekonomija

Ekonomska demokratija-rešenje za krizu

ZRENJANIN – U organizaciji Zrenjaninskog socijalnog foruma, u gradu na Begeju je 11. i 12. aprila održana međunarodna konferencija pod nazivom „Ekonomska demokratija i radničko akcionarstvo“. Pedesetak učesnika iz Srbije, Nemačke, Španije, Hrvatske i Belgije raspravljalo je o iskustvima iz sveta i regiona, u vezi sa radničkim akcionarstvom, kooperativama i drugim oblicima organizacije preduzeća u kojima su radnici vlasnici i učestvuju u upravljanju.

Ekonomista iz Nemačke Hajnc Birbaum istakao je da je savremena kriza sistemska i da ne može biti rešena neoliberalnim merama štednje.

– Neophodna je demokratska kontrola finansijskog sektora, nova industrijska politika usmerena na razvoj i zapošljavanje. Važnu ulogu u svemu tome imaju samoinicijativne ekonomske aktivnosti građana. Ekonomska demokratija znači da odluke donose proizvođači direktnim putem – smatra Birbaum

Na konferenciji se naročito raspravljalo o pozitivnim iskustvima sa preduzećima čiji su vlasnici radnici. Gost iz Baskije Jon Sarasua govorio je o sistemu kooperativa u toj španskoj pokrajini. Ova najpoznatija kooperativna mreža, sa središtem u Mondragonu, osnovana je još 1957. godine a sada ima više od 100 samostalnih poreduzeća, čiji vlasnici su radnici, kojih ima oko 70.000 u Španiji i većem broju drugih država. Kooperative mondragonske mreže su tržišno efikasna i tehnološki dinamična preduzeća koja deluju u industriji, različitim uslužnim delatnostima, istraživanju i slično, a imaju i svoje obrazovne i zdravstvene institucije. Način odlučivanja je demokratski.

– Poslovna politika u Mondragonu zasniva se na permanentnom obrazovanju, inovacijama, efikikasnosti i suverenosti radne snage. U Mondragonu se insistira na solidarnosti i saradnji, i radi se o samoodrživoj strukturi koja bi trebalo da odgovori na sve potrebe – socijalne, privredne, obrazovne kulturne, zdravstvene… – objasnio je Sarasua i napomenuo da je Univerzitet u Mondragonu osnovan kao zadruga, da njime upravljaju nastavnici i studenti, a da deo upravljačkih ovlašćenja imaju i industrijske kooperative i lokalne institucije.

Sarasua je istakao da čitav mondragonski sistem kooperativa ima specifičnosti koje su karakteristične za baskijski kulturni kontekst i da postoji velika društvena posvećensot regionalnoj zajednici kao celini.

Dragutin Jeres iz Zagreba naveo je primer fabrike alatnih mašina ITAS, koje je bilo u stečaju, a onda su je preuzeli radnici i sada uspešno posluje, i čak 95 odsto svojih proizvoda plasira na tržište Evropske unije. S druge strane, pravnik iz Vršca Doral Mohora analizirao je pravni sistem Srbije i ukazao je na to kako radničko akcionarstvo i zadrugarstvo nisu kod nas pravno uređene oblasti, što predstavlja veliku prepreku u afirmacije ovakvih formi vlasništva. Diana Dovgan iz Brisela u svom izlaganju je pokazala koliko je kooperativni pokret razvijen u državama koje su članice EU.

Učesnici konferencije zaključili su da ni evropska, ni ekonomska kriza u zemljama našeg regiona, ne mogu biti rešene primenom neoliberalnog modela. Potrebna je nova, demokratska ekonomska politika, koja počiva na inicijativama odozdo, na kreativnosti, solidarnosti i samorganizaciji domaćeg stanovništva, na radničkom akcionarstvu i kooperativama – zadrugama. Da bi ovakava zamisao bila ostvariva, zaključili su učesnici, neophodna je temeljna promena državnih politika.

Podeli članak

Dodaj komentar

Klikni da bi ostavio komentar

Ово веб место користи Акисмет како би смањило непожељне. Сазнајте како се ваши коментари обрађују.